Webinar „Treba li svaka uvala luku?“ održan 23. travnja 2025. - Zaključak 3.

Kad se okoliš procjenjuje “na papiru”, a ne na terenu

Iako bi procjena utjecaja zahvata na okoliš trebala biti temeljni mehanizam zaštite prirode i održivog razvoja, dosadašnja praksa pokazuje drugu sliku.U Republici Hrvatskoj postoje različiti postupci za procjenu utjecaja na okoliš:

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO)

Prema dostupnim podacima, oko 95% zahvata prolazi kroz OPUO. Međutim, ovim postupkom se često zaključuje da nije potrebna izrada pune procjene (PUO), iako se temelji na ograničenim podacima i dokumentaciji. Terenski pregled u okviru tih elaborata provodi se vrlo rijetko – samo u 6 od 645 analiziranih elaborata u razdoblju od 2016. do 2024. godine.

Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO)

Puna procjena je sveobuhvatan alat koji, osim detaljne analize, uključuje i razmatranje kumulativnih utjecaja – dakle, uzima u obzir utjecaje svih postojećih i planiranih zahvata u određenom prostoru. Međutim, propisana je samo za dvije kategorije zahvata, od kojih s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama jedna kategorija više ne postoji, a za preostale projekte se za 95 % zahvata Rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja donosi odluka da se procjena ne treba provesti, što znači da se u svega 5 % projekata ona zapravo provodi.

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Natura 2000

Glavna ocjena predstavlja važan mehanizam zaštite prirode na područjima uključenima u mrežu zaštićenih područja unutar Europske unije. Iako može nadopuniti druge postupke, u većini slučajeva se, kao i u prethodnom slučaju, donosi rješenje kojim se utvrđuje da nije potrebna provedba glavne ocjene.

Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO)

Ova procjena primjenjuje se kod donošenja ili izmjene prostornih i drugih strateških planova. Kada se planovi mijenjaju zbog konkretnih investicija, nerijetko se radi o tzv. točkastim izmjenama koje se interpretiraju kao nedovoljno značajne za pokretanje strateške procjene. Dodatni problem je taj što, se na mišljenje povjerenstva koje provodi SPUO ne može uložiti žalba ni pokrenuti sudski postupak.

Osim što se ne procjenjuje stvarni utjecaj na okoliš, analiza 645 elaborata pokazuje da interpretacije i zaključci ovlaštenih pravnih osoba često odstupaju od izvornog sadržaja stručnih podloga, a u većini slučajeva koriste se samo opći, javno dostupni podaci, kao što su oni s bioportala – ali to nije dovoljno za identifikaciju prisutnih vrsta i biocenoza, uključujući zaštićene vrste koje mogu biti i izvan područja Natura 2000. Posljedica? Ugrožene vrste mogu ostati nezapažene, zanemarene ili izravno uništene.

Zanemaren je i problem zvuka, točnije buke – ne one tijekom gradnje, već stalne buke rada luka koja može imati ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje, kao i na biljne i životinjske vrste koje buka može zbuniti, otjerati iz njihovih staništa, ili im otežati hranjenje, razmnožavanje i međusobnu komunikaciju. Često se navodi da već postoji buka na tom području, pa nova buka navodno neće biti problem, ili se tvrdi da će biti ispod graničnih vrijednosti, zbog čega se smatra zanemarivom. Međutim, specifičnost naše razvedene obale nije uzeta u obzir – buka s otoka preko puta može se čuti jednako jasno kao da je prisutna na samom mjestu. Ova specifičnost dodatno pojačava negativne učinke buke, čineći tvrdnje o njenoj zanemarivosti neadekvatnima za stvarne uvjete.

Prijedlozi za promjenu:

Izmjena Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te relevantnih uredbi kako bi se uvela obvezna procjena utjecaja na okoliš za luke manjeg kapaciteta i luke posebnih namjena.

Uvesti obveznu terensku provjeru prilikom izrade elaborata, obveznu procjenu utjecaja buke ne samo tijekom izgradnje luke, nego i tijekom njenog rada, uzimajući u obzir specifične uvjete prijenosa zvuka u razvedenim obalnim područjima, te sankcije za manipuliranje podacima.

Ako imate sličan problem

Ako i vi želite zaštititi obalu

Ako nam želite pomoći za nastavak i proširenje projekta