Tri luke, jedna uvala – uništenje pod krinkom razvoja?

Uvala Dajla-Karigador smještena je na zapadnoj obali Istre. Iako administrativno pripada Gradu Novigradu i Općini Brtonigla, riječ je o jednoj uvali u kojoj se planiraju dvije luke otvorene za javni promet od lokalnog značaja i jedna sportska luka županijskog značaja.

Ova usporedba i prikazane površine temelje se na dostupnim podacima i okvirnim izračunima te ne predstavlja konačan stav ili službenu klasifikaciju.

Prema zadnjem popisu stanovništva Dajla ima 353 stanovnika, Karigador 165, dok je planiranih vezova najmanje 310. Skoro jedan vez po stanovniku. Koji luksuz!

Uzimajući u obzir šire područje, nije da luka nema – u blizini ih ima još osam! Naime, na području Lučke uprave Umag-Novigrad koja obuhvaća 25 km obale postoji ukupno 11 luka, što znači otprilike jedna luka svakih dva kilometra. Kome trebaju sve te luke i zašto je potrebna tolika infrastrukturna veličina luka u uvali Dajla-Karigador?

Naime, prosječna površina za luke lokalnog značaja, zajedno s infrastrukturom, za plovila od 6 do 15 metara iznosi približno 120 m² po vezu, površina predviđena za luku Dajla-Belveder četiri puta je veća. Također, ako uzmemo u obzir da je standard za marine 230 m² po vezu, uključujući cijelu infrastrukturu, luka Karigador mogla bi biti klasificirana kao marina, a ne kao luka lokalnog značaja. 

Prema dostupnim informacijama za izgradnju luka je, između ostalog, potrebno:
  1. Iskopavanje i produbljivanje akvatorija od 2,5 do 4 metara i to na području proglašenom područjem potencijalno značajnih rizika od poplava.

  2. Nasipavanje dna što bi moglo potencijalno dodatno uništiti morsko dno.

  3. Premještanje plemenitih periski, iako su već iznimno ugrožene kao vrsta, a njihova prirodna staništa u opadanju.

  4. Uništavanje 58% staništa čvoraste morske rese.

  5. Presađivanje čvoraste morske rese kako bi rasla na drugim lokacijama, na način koji mi ljudi želimo.

Možda ne zvuči strašno umiranje čvoraste morske rese na dnu mora, ali evo nekih mogućih strašnih posljedica njihovog uništavanja:

  1. Prestat će pružati stanište mnogim morskim organizmima pa ćemo sve manje imati rakova, škampi, brancina, orada, tunjevine i ostalih morskih delicija na našim stolovima.
  2. Prestat će štititi obalu od erozije pa se čitave obalne zone mogu srušiti i postati ranjivije na utjecaj poplava i oluja.
  3. Prestat će filtrirati vodu, apsorbirajući nutrijente i zagađivače, stoga će njihovo uništenje povećati zagađenje i smanjiti kvalitetu morske vode.

Ako morsko dno postane mrtvo, tko će htjeti živjeti na takvoj obali i tko će tu doći na odmor?  Je li to razvoj kakav želimo?

 Na putu novim lukama našli su se nesretni lukobran iz 19. stoljeća, koji je već svašta preživio te mogući paleontološki nalazi dinosaura koji još nisu niti istraženi. Po svemu sudeći postoji veliki rizik da će biti izbrisani s lica Zemlje jer eto baš su tu potrebne još tri luke. Ali sve je to, naravno, pokriveno određivanjem posebnih uvjeta građenja, iako ostaje pitanje kako će se ti uvjeti provoditi u praksi – osobito kad je riječ o zaštiti kulturne i prirodne baštine.

 Situacija je još zanimljivija time što se uvala nalazi i na području ekološke mreže Natura 2000. Područje pod nazivom “Akvatorij zapadne Istre” je međunarodno važno za migraciju, gniježđenje i prehranu mnogih ptica. Možda bi i pticama mogli reći da odu to sve obavljati negdje drugdje jer nama trebaju luke, a ne one? Ili neka to sve jednostavno rade na jahtama. Pa moraju i one biti malo u koraku s vremenom! Ali kako kaže nadležno ministarstvo – to je samo 0,01 % površine u odnosu na ukupnu površinu Akvatorija. Da, samo jedne luke. A koliki postotak zauzimaju sve intervencije duž zapadne obale Istre?

Unatoč svemu, mišljenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja jest da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Vama koji imate sličnu situaciju, je li vam ovakav odgovor poznat?

Na koji način se informiraju građani i uvažavaju njihovi stavovi, pokazuje i primjer izjave pročelnika Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije dr. Mirka Radolovića (Glas Istre, 18.03.2025.), da se razmatra brisanje sportske luke iz prostornog plana, a ne luke Karigador, protiv čije izgradnje je 2017. pokrenuta peticija, a i dalje postoji značajan otpor građana.

S tom izjavom smo ostali osupnuti – luka Karigador nije izbrisana iz planova, a sada nam je rečeno da ne misle brisati nju, nego sportsku luku!?

Još je šokantnija činjenica da se u građevinskom projektu navodi kako izgradnja luke Karigador ima negativan utjecaj na valnu agitaciju unutar luke Dajla-Belveder, te da se neće prikazivati valne deformacije u slučaju izgradnje obje luke, jer je u međuvremenu jedinica lokalne samouprave odustala od daljnjeg razvoja projekta luke Karigador.

Mi bi zaista htjeli znati što se namjerava izbrisati i na osnovu kojih kriterija!

Je li isti „argument“ upotrijebljen i za neizrađenu studiju kumulativnog utjecaja na okoliš? Naime, izrađena je studija utjecaja na okoliš za luku Karigador i elaborati utjecaja na okoliš za luku Dajla-Belveder odvojeno, kao da se ne nalaze u istoj uvali. Ili mi ne znamo čitati?

 

Iz objava na društvenim mrežama i putem medija saznajemo da ovo nije izolirani slučaj. Izbrojali smo čak 10 uvala s istim problemom izgradnje luka, a o drugim infrastrukturnim projektima koji su planirani na zaštićenim područjima duž obale da i ne govorimo!

ZAKLJUČAK

Stanovnici se ne protive uređenju postojeće infrastrukture za potrebe komunalnih i ribarskih vezova, već se protive devastaciji obale zbog izgradnje nečega što ne žele, nisu tražili i što im nije potrebno.

NAPOMENA

Ako još uvijek postoji neka nadležna institucija koja nije dobila upit, predstavku, zahtjev ili nešto slično, a tiče se protivljenja izgradnje luka u uvali Dajla-Karigador, molimo da nam se jave kako bi isto ispravili.

 

I ZA KRAJ…

Novi trend turističke ponude u Novigradu: umjesto vezova za barke, vezovi za „kuće na vodi za turiste“. Sviđaju li vam se!?

Ako imate sličan problem

Ako i vi želite zaštititi obalu

Ako nam želite pomoći za nastavak i proširenje projekta

O projektu

Zaštitimo našu uvalu

Potpisali smo Ugovor o financijskoj podršci projektu u okviru Impact4Values programa na temelju Javnog poziva za obranu europskih vrijednosti provedenog od strane Zaklade za razvoj lokalne zajednice Slagalica i Zaklade za ljudska prava i solidarnost SOLIDARNA, uz financijsku podršku Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA).

Odobrena sredstva: 8.923,80 eura
Trajanje projekta: 6 mjeseci (17.02.2025. – 19.08.2025.)

CNVOS_WEB_IMACT4VALUES

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njega.

Ured-za-udruge_LOGO

Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u tekstovima koji se odnose na ovaj projekt isključiva su odgovornost Udruge za podizanje kvalitete života "Get to Life" i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Opis projekta

Projekt „Spasimo našu uvalu” pokrenut je radi zaštite uvale Dajla-Karigador od planirane izgradnje više luka s najmanje 310 vezova. Prema dostupnim informacijama, slični projekti planiraju se i u drugim uvalama duž Jadranske obale, uključujući područja koja uživaju određenu razinu zaštite.
Iskustva iz drugih mjesta upućuju na to da su, unatoč najavama o dodjeli komunalnih vezova lokalnom stanovništvu, neki projekti rezultirali razvojem luka koje, prema dostupnim informacijama, u većoj mjeri zadovoljavaju komercijalne potrebe.
Ovim projektom želimo pridonijeti očuvanju prirodnih vrijednosti Jadranske obale i kvalitete života lokalne zajednice, zaštititi strogo zaštićene biljne i životinjske vrste te, sačuvati kulturnu i arheološku baštinu.
Aktivnosti projekta usmjerene su ka informiranju i uključivanju građana, drugih inicijativa i udruga kroz dijeljenje provjerenih informacija, poticanje aktivnog sudjelovanja te poduzimanje pravnih i zagovaračkih koraka u svrhu očuvanja Jadranske obale i promicanja održivog razvoja.
Krajnji cilj projekta jest uspostaviti konstruktivan dijalog s donositeljima odluka kako bi se osigurala transparentnost procesa i uključivanje lokalne zajednice u prostorno planiranje. Također, zalažemo se za sazivanje tematske sjednice saborskog odbora za zaštitu okoliša s konkretnim prijedlozima za unapređenje prakse upravljanja obalnim prostorom, s ciljem zaštite ne samo „naše” uvale, već i drugih ugroženih uvala duž Jadranske obale.

Očekivani rezultati
1. Građani Dajle/Novigrada i okolnih mjesta informirani su o problemu i motivirani za aktivno uključivanje u njegovo rješavanje, a podrška Inicijativi građana Dajle u borbi za očuvanje prirode i zakonito postupanje je porasla. To će se postići kroz:
• Tematsku online kampanju povećanja svijesti o problematici zahvata rekonstrukcije i izgradnje luka s fokusom na luku Dajla (najmanje 5.000 pregleda kroz različite komunikacijske kanale);
• Očitovanja i prijedloge upućene nadležnim institucijama (najmanje 3);
• Uključivanje inicijativa i udruga (najmanje 6) iz drugih mjesta u kampanju i u pisanje očitovanja i prijedloga o zahvatima rekonstrukcije i izgradnje luka;
• Webinar o zahvatima rekonstrukcije i izgradnje luka;
• Terenski obilazak lokacije planirane luke Dajla-Belveder koji će mještani (najmanje 50) upriličiti povodom Dana planeta Zemlje.

2. Otvoren dijalog s donositeljima odluka i predstavnicima lokalne vlasti. To će se postići kroz:
• Sudjelovanje predstavnika udruga i inicijativa (minimalno 10) na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog Sabora (najmanje 10 članova Odbora, minimalno 2 predstavnika relevantnih Ministarstava, minimalno 2 relevantnih stručnjaka/inja);
• Formuliranje prijedloga (najmanje 3) za poboljšanje planiranja i odlučivanja o izgradnji i rekonstrukciji luka;
• Predstavljanje tih prijedloga izabranima na lokalnim izborima u svibnju 2025. na lokalnoj i županijskoj razini (gradonačelnik/ca, predsjednik/ca gradskog vijeća, županijski vijećnici – sudjeluje najmanje 2 predstavnika/ica inicijative).

Imate li ili ste imali sličnu situaciju u vašoj uvali?

Podijelite svoju priču s nama – zajedno možemo razmijeniti iskustva, učiti jedni od drugih i boriti se za očuvanje naših uvala.

Pomogni svojom idejom!

Pozivamo vas da nam napišete što biste željeli promijeniti u svojoj zajednici. Vaša iskustva pomoći će nam da razumijemo stvarne potrebe i djelujemo u pravom smjeru.