Webinar „Treba li svaka uvala luku?“ održan 23. travnja 2025. - Zaključak 4.

Zaštita okoliša ili samo kozmetičke mjere?

Lučki projekti na hrvatskoj obali često se predstavljaju kao generatori razvoja. No, postavlja se pitanje – razvoja čega? Betona, zagađenja, gubitka prirodnih i kulturnih vrijednosti? Luka nije samo vez za brodove – ona mijenja zrak, tlo, more i cjelokupni doživljaj prostora.

Zagađenja su brojna: ispušni plinovi, istjecanje ulja i goriva, otrovni antifouling premazi, buka motora i propeleri u plitkom moru ugrožavaju lokalne ekosustave. Otpadne vode s plovila često završavaju u moru, a invazivne vrste koje brodovi prenose dodatno narušavaju bioraznolikost.

Istovremeno, gradnja infrastrukture betonira obalu, uklanja zelenilo i briše krajolik. Nestaju i kulturne vrijednosti – osobito ribarska tradicija koju se u turističkoj promociji rado koristi, ali se u stvarnosti gubi. Infrastrukturni zahvati često se planiraju prema godišnjim prosjecima, zanemarujući sezonske vrhunce. To rezultira sustavima koji ne mogu podnijeti turistička opterećenja, što dodatno ugrožava okoliš.

Na područjima pod Natura 2000 zaštitom, prisutnost zaštićenih vrsta često se “rješava” mjerama poput premještanja. Uspjeh takvih zahvata ovisi o brzini i stručnosti, ali u praksi su česti pritisci na one koji upozoravaju na stvarno stanje – pa čak i prijavama – zbog “narušavanja ugleda institucija”. Neki elaborati ignoriraju ekološke činjenice, a prirodna područja se pogrešno klasificiraju kao industrijska, izbjegavajući tako obvezu zaštite. Mjere zaštite propisane su u tek 16 % elaborata – svega 122 od ukupno 645 – i najčešće se odnose isključivo na fazu izvođenja radova. U samo šest elaborata izričito je navedena potreba za pregledom periski ili kartiranjem posidonije.

Premještanje koralja i spužvi tehnički je izvedivo, dok je kod algi znatno teže zbog njihove uloge u ekosustavu. Morske cvjetnice poput posidonije rastu sporo, jedan centimetar godišnje, i zahtijevaju dugoročnu skrb – sjetva i presađivanje mogu uspjeti, ali samo uz pažljivo praćenje i kvalitetnu provedbu.

Umjesto stalne gradnje novih, sve većih luka, nužno je odgovorno upravljati postojećim kapacitetima i obnavljati ono što već postoji. Mnogi projekti danas ne izgledaju kao da odgovaraju stvarnim potrebama lokalnog stanovništva, a bez primjene stvarnih mjera zaštite, gubimo prirodnu i kulturnu osnovu vlastitog identiteta.

Suggestions for change:

Prilagoditi veličinu i funkciju lučkih projekata stvarnim potrebama lokalnog stanovništva, uz oslanjanje na postojeću infrastrukturu i izradu realnih sezonskih procjena opterećenja.

Osigurati stručnu provedbu zaštitnih mjera, uključujući pravovremenu identifikaciju zaštićenih vrsta i nadzor tijekom svih faza projekta.

If you have a similar problem

If you want to protect the coast too

If you want to help us continue and expand the project

CNVOS_WEB_IMACT4VALUES

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Ured-za-udruge_LOGO

Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u tekstovima koji se odnose na ovaj projekt isključiva su odgovornost Udruge za podizanje kvalitete života "Get to Life" i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.