Webinar „Treba li svaka uvala luku?“ održan 23. travnja 2025. - Zaključak 5.
Što građani mogu učiniti – na razini Republike Hrvatske
Kroz četiri prethodna zaključka ukazali smo na ključne slabosti postojećeg sustava i identificirali što bi trebalo mijenjati kako bi se osigurala veća transparentnost, odgovornost i uključivanje građana u procese odlučivanja. Od prepiski i obraćanja institucijama odgovornima za odluke i realizaciju projekata izgradnje luka, još nismo čuli da je netko nešto konkretno postigao. U nastavku donosimo ono što možemo učiniti:
1. Važno je da se građani, različite lokalne inicijative i udruge civilnog društva udruže, okupe oko istog problema, počnu razmjenjivati informacije i dogovarati zajedničke korake.
2. Važno je pravovremeno se uključiti u ranoj fazi procesa kroz javna savjetovanja, primjedbe i prisustvo na sjednicama, u izradu i donošenje prostornih planova, razvojnih strategija, planova upravljanja, studija utjecaja na okoliš i drugih strateških dokumenata koji oblikuju budućnost prostora i okoliša.
Gdje tražiti informacije:
e-Savjetovanja – nacionalne politike i zakoni
Službene stranice gradova, općina i županija – lokalni i županijski prostorni planovi
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – informacije o procjenama utjecaja na okoliš
Sretno!
3. U situacijama kada postoji opravdana sumnja na nepravilnosti – bilo u vezi s procedurom donošenja odluka, bilo s kvalitetom ili neovisnošću izrađene studije utjecaja na okoliš – važno je pokrenuti upravni spor. U tom postupku moguće je tražiti neovisno stručno mišljenje, kojim se dovode u pitanje zaključci izrađeni po narudžbi investitora, čime se omogućuje zaštita javnog interesa i okoliša.
Što ćemo mi učiniti?
Uputit ćemo prijedlog saborskom Odboru za zaštitu okoliša za sazivanje tematske sjednice o upravljanju pomorskim dobrom, o čemu ćete biti obaviješteni.
Što građani mogu učiniti – na razini Europske unije
Ured europskog javnog tužitelja (EPO) često se spominje u medijima, no važno je znati da se EPO isključivo bavi istragama i kaznenim progonima povezanim sa zloupotrebom sredstava iz proračuna Europske unije, dok za ostale vrste povreda – primjerice vezane uz okoliš, prostorno planiranje ili postupke odlučivanja – nije ovlašten postupati.
Nadležna institucija u ovom slučaju bila bi Europska komisija zbog sumnje da Hrvatska krši europske propise. Komisija može pokrenuti tzv. „pilot postupak“, u kojem traži očitovanje države i, ako povreda ostane neispravljena, može slučaj uputiti Sudu EU. Naime, Hrvatska je bila dužna donijeti Nacionalni plan za upravljanje morskim područjima do ožujka 2021., prema europskoj Direktivi 2014/89/EU, no do danas to nije učinila. Umjesto toga, odgovornost je prebačena na lokalne jedinice – općine, gradove i županije – što u praksi znači da ne postoji jedinstveni strateški okvir za upravljanje morskim prostorom.
Komisija nije ograničena načinom prikupljanja podataka o povredama i često potiče građane, inicijative i udruge civilnog društva da se obrate s opisima i argumentima o povredi europske pravne stečevine.
Što ćemo mi učiniti?
Uputit ćemo podnesak Europskoj komisiji zbog sumnje na povredu Direktive 2014/89/EU, ističući izgradnju luka koje se EU prikazuju kao razvojni projekti, iako često štete lokalnim zajednicama, o čemu ćete biti obaviješteni.
Ako imate sličan problem
Ako i vi želite zaštititi obalu
Ako nam želite pomoći za nastavak i proširenje projekta
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u tekstovima koji se odnose na ovaj projekt isključiva su odgovornost Udruge za podizanje kvalitete života "Get to Life" i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.